Aktivnosti

Svjetski dan recikliranja: šta je e-otpad i šta s njim?

26.03.2021.

U okviru projekta Take Your E-waste to a Better Place, povodom Svjetskog dana recikliranja, 18. marta, u saradnji sa EU Info Centrom BiH i Evropskom unijom u Bosni i Hercegovini, organizovane su edukacije u deset osnovnih škola širom Bosne i Hercegovine kako bismo s učenicima razgovarali o važnosti recikliranja, elektronskom otpadu i pravilnom odlaganju otpada. U svakoj od škola pokrenute su akcije prikupljanja elektronskog otpada kojeg će Zeos eko-sistem prikupiti i pravilno zbrinuti. Prilikom posjete jednom od reciklažnih dvorišta  razgovarali smo o njihovom radu i važnosti podizanja svijesti o pravilnom odlaganju elektronskog otpada u Bosni i Hercegovini.

Životni vijek elektroničkih uređaja je sve kraći, a popravak sve skuplji ili nemoguć. Zato i kažemo da je e-otpad najbrži rastući otpad. Zašto je važno reciklirati e-otpad?

Prednosti reciklaže su mnogostruke, sirovine koje se iz e-otpada mogu i trebaju izdvajati pokrivaju troškove rada i zbrinjavanja otpada, omogućava se rješavanje problema sa „smećem“ kako ga građani zovu, ali to je resurs koji omogućava otvaranje zelenih radnih mjesta u reciklažnom sektoru, a samim time i razvoj malih i srednjih preduzeća. Reciklažom se sirovine poput željeza, bakra, aluminijuma, zlata i slično, vraćaju u proces proizvodnje, te se smanjuje eskploatacija novih ruda, ponovno koristeći one koje imamo. Sa aspekta okoliša i zdravlja iz prirode se preusmjeravaju sve opasne hemijske supstance, koje uzrokuju različita zdravstvena oboljenja, u proces legalnog zbrinjavanja i reciklaže. Putem društva ZEOS eko-sistem ova usluga je besplatna za sve kompanije i građane, a vrši se putem stranice www.zeos.ba

Često čujemo komentare “ja želim da recikliram, ali na kraju sve to ide na jedno mjesto”. Da li je to istina?

Države su se odlučile na različit pristup upravljanja i zbrinjavanja otpada. Neke države imaju razvijenu primarnu selekciju otpada, što podrazumijeva odlaganje otpada od strane građana na mjestu nastanka otpada i odlaganja otpada u kontejnere za odvojeno sakupljanje otpada, a na drugoj strani neka države sortiraju otpad u reciklažnom postrojenju, odnosno građani ne odvajaju otpad na mjestu nastanka već to rade komunalna preduzeća u reciklažnom postrojenju. Na osnovu navedenog, građani ne vide cjelokupnu sliku postupanja otpadom, nekada se otpad preuzima zajedno, a potom u reciklažnom postrojenju sortira. E-otpad se sakuplja i putem kontejnera za e-otpad i od komunalnih preduzeća, koja su izdvojila e-odpad iz miješanog komunalog otpada.

Šta su to zelene stanice i reciklažno dvorište?

Zelena stanica i reciklažna dvorišta predstavljaju mjesta gdje se mogu odložiti veliki aparati, mali aparati, rashladni uređaji, TV – monitori i sijalice, dakle sve kategorije e-otpada, koje se evidentiraju i zbrinjavaju u skladu sa postojećim zakonskim propisima, predaja e-otpada na reciklažna dvorišta je besplatna, a lokacije se nalaze na interaktivnoj karti koja postoji na www.zeos.ba  

Da li je dozvoljeno ostaviti svoj stari televizor ili frižider na obližnju livadu ili ilegalnu deponiju?

Zbog štetnih i vrlo opasnih supstanci kategorije e-otpada, a među kojima su i sijalice, stari televizori, monitori i frižideri, nije dozvoljeno odlagati na livade, ilegalne deponije ili zajedno s ostalim komunalnim otpadom iz domaćinstva, već je potrebno izdvojiti ih i predati ovlaštenim sakupljačima ili koristiti pogodnosti odvoza kabastog otpada koju nude komunalna preduzeća. Sa aspekta društvene odgovornosti moramo biti svjesni da svaki takav nepravilno odložen uređaj direktno ugrožava tuđe zdavlje i život svih nas.

Šta se dešava sa e-otpadom ako se ispravno ne reciklira? Da li je otrovan i kako utječe na okoliš?

Električni i elektronski otpad prema klasifikaciji spada u opasni otpad te sadrži mnoge štetne tvari za zdravlje ljudi i okoliš, poput: žive, kadmija, kroma, broma, olova, arsena, azbesta, spojeva silicija, berilija, fosfora itd. Sve više električnih i elektronskih uređaja koristi ove hemijske elemente i spojeve, a oni vrlo često prilikom nestručnog djelovanja dolaze u kontakt sa čovjekom, te izazivaju različite vrste oboljenja. Ono što ne može da se iskoristi, nažalost, završi u našoj okolini. Neovlaštena obrada je veliki problem u svijetu generalno, gasovi uzrokovani paljenjem ili prašina uslijed rastavljanja najčešće utiče na zdravlje djece i sprečava njihov razvoj.  ZEOS eko-sistem opasni e-otpad koji sakupi, zbog nepostojanja infrastrukture u našoj državi, izvozi na obradu u inostranstvo.

Izvor: https://euinfo.ba


Povezane vijesti

Projekat: Take Your E-waste to a Better Place - 18. mart Svjetski dan reciklaže u saradnji sa EU Info Centrom i Evropskom unijom u BiH
Projekat: Take Your E-waste to a Better Place Godišnje nastane oko 50 miliona tona e-otpada, od čega se samo oko 20% reciklira. Ostatak pretežno završava na deponijama, gdje komponente otrovne za okoliš (olovo, živa, arsen, kadmij ...) dospijevaju u tlo, vodu i zrak stvarajući ozbiljne posljedice za biljke, životinje, a i ljude.


Pogledaj sve novosti

Podijeli sadržaj