Brisel – Uoči godišnjih rasprodaja za Crni petak (Black Friday) i praznične kupovine, deveti Međunarodni dan e-otpada 2026. skreće pažnju na nagli rast trgovine proizvodima „brze tehnologije“ (Fast Tech): USB adapterima, mini ventilatorima, LED svjetlima, elektronskim igračkama i drugim malim, jeftinim uređajima.

Novo istraživanje pokazuje da gotovo 90% evropskih potrošača iz 12 zemalja posjeduje najmanje jedan takav uređaj, a 78% ih je kupilo neki u protekloj godini. Međutim, kada zastare, pokvare se ili više nisu potrebni, mnogi završavaju u miješanom komunalnom otpadu ili ostaju zaboravljeni u ladicama umjesto da budu predani na reciklažu.

Ovaj brzo rastući i uglavnom zanemareni tok otpada nazvan je „brza tehnologija“ po analogiji s lako dostupnom, jeftinom modom: proizvodima koji se često koriste relativno kratko i jednostavno zamjenjuju.

Istraživanje potrošača o brzoj tehnologiji, koje je za WEEE Forum provela kompanija Bellegarde Scientific Consulting na uzorku od 10.245 odraslih osoba u 12 evropskih zemalja, pokazalo je da je kupovina ovih proizvoda postala uobičajena. Pokreću je prije svega niske cijene, praktičnost i skromna očekivanja u pogledu trajnosti.

Nalazi upućuju na to da potrošači često svjesno prihvataju nepisani kompromis: proizvod je jeftin, neko vrijeme služi svrsi i lako ga je zamijeniti.

Čak 58% kupaca može se prisjetiti proizvoda brze tehnologije koji su koristili najviše šest mjeseci, uključujući 39% koji se sjećaju proizvoda odbačenog bez korištenja, nakon samo jedne upotrebe ili unutar mjesec dana. Ipak, 61% potrošača ovih proizvoda općenito je zadovoljno, a samo 8% nezadovoljno.

Odvojeno istraživanje organizacije Material Focus pokazalo je da je samo u Ujedinjenom Kraljevstvu kupljeno više od pola milijarde malih proizvoda brze tehnologije – oko 16 komada u sekundi.

WEEE Forum upozorava da će u narednim sedmicama, s akcijama za Crni petak i prazničnom sezonom, uslijediti još jedan val kupovine, pri čemu se mnogi proizvodi prodaju putem internet platformi.

„Brza tehnologija je slijepa tačka svijeta e-otpada“, kaže Pascal Leroy, generalni direktor WEEE Foruma, koji predvodi globalnu kampanju Međunarodni dan e-otpada, organizovanu devetu godinu zaredom zajedno s članicama širom svijeta.

„Crni petak i praznici donijet će još jedan ogroman val elektronskih igračaka, ukrasnih svjetala, mini uređaja, punjača i druge jeftine elektronike u naše domove. Njihova niska cijena ne znači da nemaju okolišnu cijenu. Kada se više ne koriste, potrebno ih je sakupljati i reciklirati.“

Potrošači očekuju kratak vijek trajanja, ali nastavljaju kupovati

Istraživanje otkriva očigledan paradoks: potrošači cijene dugotrajnost, ali praktičnost i niska cijena brze tehnologije često prevagnu.

Posljedice ovog ciklusa po okoliš potrošačima su manje očigledne od kompromisa u pogledu trajnosti. Dok 46% očekuje kraći vijek trajanja ovih proizvoda u odnosu na skuplje alternative, samo 21% smatra da su štetniji za okoliš. Tek 16% istovremeno povezuje brzu tehnologiju i s kraćim vijekom trajanja i s većom štetom po okoliš.

„Potrošači veoma dobro razumiju da jeftin elektronski proizvod možda neće trajati vječno“, kaže Dimitri Naczaj, suosnivač kompanije Bellegarde Scientific Consulting iz Francuske. „ Vidljivo je šta se događa kada se milioni pojedinačnih odluka o kupovini pretvore u milione odbačenih kablova, slušalica, svjetala, igračaka i uređaja.“

Šta se događa kada proizvodi brze tehnologije prestanu raditi?

Studija nije utvrdila jedan dominantan način postupanja s neželjenim proizvodima brze tehnologije.

Najčešći odgovor bio je zadržavanje uređaja kod kuće, što navodi 29% kupaca. Samo 27% proizvode je odnijelo u reciklažne centre ili komunalna postrojenja, dok je 19% koristilo mjesta za preuzimanje u trgovinama.

Nepravilno odlaganje također je široko rasprostranjeno: 23% ispitanika navodi da ove proizvode baca u kućni otpad, 21% u spremnike za reciklažu plastike, a 7% u ulične kante. Ukupno 27% kupaca navelo je isključivo načine odlaganja putem otpadnih tokova, dok je 32% navelo isključivo načine reciklaže ili ponovne upotrebe. Napomena: kod pojedinih anketnih pitanja bilo je moguće odabrati više odgovora.

Posebno je upečatljivo da nepravilno odlaganje nije uvijek namjerno. Među onima koji su prijavili isključivo odlaganje u otpad, njih 21% navelo je i zaštitu okoliša kao razlog takvog postupanja, što ukazuje na zbunjenost oko toga gdje mali elektronski uređaji pripadaju. Navika je najčešće spominjani razlog izbora načina postupanja s uređajima na kraju životnog vijeka, a slijede zaštita okoliša i praktičnost.

Evropske navike kupovine brze tehnologije – u brojkama

·       87% posjeduje najmanje jedan proizvod brze tehnologije; najmanje 44% posjeduje više od pet.

·       78% ih je kupilo proizvod brze tehnologije u prethodnih 12 mjeseci.

·       93% osoba u dobi od 18 do 29 godina kupilo je takav proizvod tokom prethodne godine, naspram 61% osoba starijih od 65 godina.

·       55% navodi nisku cijenu kao razlog kupovine.

·       58% se sjeća najmanje jednog proizvoda koji su koristili šest mjeseci ili kraće.

·       61% je ipak ukupno zadovoljno proizvodima brze tehnologije.

·       80% bi za barem dio proizvoda platilo više da dobiju dugotrajniju alternativu.

·       59% bi pokvaren proizvod brze tehnologije ponovo zamijenilo drugim jeftinim proizvodom.

·       29% čuva nekorištene proizvode brze tehnologije kod kuće.

·       27% koristi isključivo odlaganje u otpad, 32% isključivo reciklažu ili ponovnu upotrebu, dok 16% uređaje zadržava kod kuće.

·       21% smatra da je brza tehnologija štetnija za okoliš od skupljih alternativa; 15,9% smatra da je manje štetna.

·       57% ne zna da su internetske platforme koje prodaju elektronske uređaje zakonski obavezne finansijski doprinositi sakupljanju i reciklaži e-otpada.

·       64% ne namjerava smanjiti kupovinu proizvoda brze tehnologije.

Studija je utvrdila naročito izražene razlike među dobnim grupama. Među ispitanicima od 18 do 29 godina 93% je kupovalo brzu tehnologiju prethodne godine, a taj udio postepeno opada na 61% među osobama od 65 godina i starijima.

Malo je dokaza i o društvenom pritisku koji bi obeshrabrio ovaj trend. Samo 14% očekuje da bi njima važne osobe neodobravale kupovinu brze tehnologije, dok gotovo polovina ispitanika smatra da ljudi kupuju više ovih proizvoda nego ranije. Gotovo tri četvrtine kupaca susreće se s proizvodima brze tehnologije najmanje jednom sedmično.

Ako prodajete, pomozite i reciklirati

WEEE Forum ističe sve veći sistemski problem: elektronske uređaje na internetu prodaju i kompanije koje možda nisu registrovane prema nacionalnim propisima o odgovornosti proizvođača.

Ako prodavači ne ispunjavaju obaveze, propisane naknade za reciklažu možda neće biti plaćene, obaveze preuzimanja otpada neće biti ispunjene, a sistemi sakupljanja i reciklaže moraju zbrinjavati proizvode nakon korištenja bez odgovarajućeg finansiranja.

Novo istraživanje ukazuje na nisku svijest javnosti o tim odgovornostima. Samo 29% anketiranih znalo je da internetske platforme koje prodaju elektronske uređaje imaju zakonsku obavezu finansijski doprinositi sakupljanju i reciklaži e-otpada. Dodatnih 14% čulo je za tu obavezu, ali nije poznavalo detalje, dok 57% za nju nije znalo.

„Princip bi trebao biti jednostavan: ako zarađujete prodajom električnih i elektronskih proizvoda u nekoj zemlji, trebate doprinijeti troškovima njihovog sakupljanja i reciklaže kada ih potrošači prestanu koristiti“, kaže Leroy.

„Odgovorni proizvođači već uplaćuju sredstva u ove sisteme. Internetska tržišta ne bi smjela biti zaobilazni put kojim elektronika ulazi na tržište, a da niko ne preuzima finansijsku odgovornost za ono što se događa nakon njenog korištenja.“

WEEE Forum naglašava da je ovo i okolišno pitanje i pitanje pravičnosti. Kompanije koje poštuju zahtjeve proširene odgovornosti proizvođača snose troškove koje njihovi konkurenti koji ne poštuju propise mogu izbjeći, čime odgovorne kompanije mogu biti dovedene u nepovoljan položaj.

„Potrošači koji kupuju na internetu tokom Crnog petka ne bi trebali istraživati ispunjava li svaki prodavač okolišne propise“, kaže Leroy. „Platforme koje omogućavaju prodaju imaju značajnu mogućnost da osiguraju usklađenost prodavača s pravilima i pokrivenost troškova reciklaže proizvoda koje prodaju.“

Mali uređaji, veliki rizici

Iako 83% ispitanih potrošača zna da mali proizvodi sadrže elektronske komponente, studija pokazuje da to znanje ne dovodi nužno do pravilnog odlaganja.

Proizvodi brze tehnologije sadrže plastiku, metale i druge materijale koji se mogu izdvojiti i ponovo iskoristiti. Kada završe u miješanom otpadu, ti resursi se gube.

Sve veći broj takvih proizvoda sadrži i litij-ionske baterije, što predstavlja dodatnu opasnost. Ako se odbace s kućnim otpadom, uređaji s baterijama mogu biti zgnječeni ili probušeni u vozilima za sakupljanje, postrojenjima za sortiranje ili obradu otpada. To može izazvati požare koji ugrožavaju radnike, oštećuju opremu i ometaju usluge upravljanja otpadom.

Prema nalazima okruglog stola o baterijama koji je organizovao WEEE Forum, 36% anketiranih operatera e-otpada prijavilo je požar povezan s baterijama u svojim postrojenjima u prethodnoj godini. U Francuskoj se broj požara u postrojenjima za obradu otpada povezanih s litijskim baterijama udvostručio između 2019. i 2023. godine.

Jednokratne elektronske cigarete, bežične slušalice, male elektronske igračke i drugi uređaji s baterijama među proizvodima su koji izazivaju posebnu zabrinutost.

„Sićušan uređaj s baterijom bačen u kućni otpad može djelovati beznačajno. Kada se to pomnoži milionima proizvoda, problem postaje ozbiljan – i zbog izgubljenih resursa i zbog rizika od požara za ljude i postrojenja koja postupaju s našim otpadom“, zaključuje Magdalena Charytanowicz iz WEEE Foruma, koordinatorica Međunarodnog dana e-otpada.

Razmislite prije klika tokom Crnog petka

Međunarodni dan e-otpada obilježava se samo nekoliko sedmica prije jednog od najvećih perioda prodaje elektronskih uređaja u svijetu.

WEEE Forum potiče potrošače da prilikom kupovine proizvoda brze tehnologije tokom Crnog petka i praznične sezone ne razmišljaju samo o cijeni, nego i o tome da li im novi proizvod zaista treba, mogu li kupiti polovan, može li se popraviti i kako se na kraju može predati na odgovornu reciklažu.

Za elektroniku koja već stoji nekorištena u domovima poruka je: prepoznajte je, predajte je i zahtijevajte odgovornost da je reciklira proizvođač / prodavac.

Prepoznajte: sve što ima utikač, kabl, elektronsku ploču ili bateriju treba tretirati kao elektronski otpad na kraju korisnog vijeka, bez obzira na veličinu ili cijenu. Ne smije završiti u miješanom komunalnom otpadu ili običnim kantama.

Predajte: neželjene proizvode brze tehnologije treba odnositi na zvanična sabirna mjesta, mjesta za preuzimanje u trgovinama ili posebne lokacije za e-otpad. U Evropskoj uniji trgovci, uključujući internetske prodavače, imaju obaveze u vezi s preuzimanjem odbačene elektronike. Druge cirkularne mogućnosti uključuju doniranje, popravku i ponovnu upotrebu.

Zahtijevajte odgovornost: nadležne institucije, trgovci, potrošači i internetske platforme mogu doprinijeti tome da kompanije koje prodaju električne i elektronske proizvode ispunjavaju zahtjeve odgovornosti proizvođača i finansiraju sisteme potrebne za sakupljanje i reciklažu proizvoda koje stavljaju na tržište.

ZEOS eko-sistem: Bosna i Hercegovina dio globalne inicijative

Bosna i Hercegovina i ove godine aktivno učestvuje u obilježavanju devetog Međunarodnog dana e-otpada kroz aktivnosti ZEOS eko-sistema d.o.o., ovlaštenog operatera sistema upravljanja električnim i elektronskim otpadom u Federaciji Bosne i Hercegovine i člana međunarodne organizacije WEEE Forum.

Kroz edukativne programe, informativne kampanje i konkretne akcije prikupljanja starih električnih i elektronskih uređaja, ZEOS eko-sistem nastoji približiti građanima važnost odgovornog postupanja s e-otpadom i njegovu ulogu u očuvanju prirodnih resursa. Od 2013. godine do kraja 2025. godine je sakupljeno 32.500 tona e-otpada, a plan za 2026. godinu iznosi 7.200 tona e-otpada.

Posebna pažnja posvećena je djeci i mladima kroz aktivnosti u školama, edukativne radionice, kampanje i akcije sakupljanja e-otpada. Učenici na taj način ne stiču samo znanje o zaštiti okoliša već imaju i priliku praktično učestvovati u odgovornom postupanju sa starim aparatima.

Istovremeno, ZEOS eko-sistem sarađuje s komunalnim preduzećima i lokalnim zajednicama, organizuje akcije sakupljanja i informiše građane kako i gdje mogu pravilno predati neispravne i nekorištene uređaje. Ove aktivnosti povezuju edukaciju s dostupnom infrastrukturom za sakupljanje na 528 lokacija i usmjeravanjem e-otpada prema odgovarajućem tretmanu. Kroz besplatnu uslugu za odlaganje e-otpada reciklaža je dostupna za pravna lica i institucije, a naša nova usluga ZEOS E-TAXI osigurava građanima besplatno preuzimanje sa kućne adrese za količine veće od 30 kg.

Poruka ZEOS eko-sistema je jasna: i najmanji uređaji predstavljaju e-otpad i vrijedan izvor materijala. Ako završe u komunalnom otpadu, propušta se mogućnost pravilne reciklaže i povrata sirovina u privredu. Zato je važno stare uređaje predati na za to predviđena mjesta, a ne odlagati ih zajedno s ostalim kućnim otpadom. Karta sa svim lokacijama kontejnera i reciklažnih dvorišta dostupna je putem naše stranice www.zeos.ba ili na linku ovdje.

Svojim učešćem u međunarodnoj inicijativi i aktivnostima tokom cijele godine, ZEOS eko-sistem doprinosi prenošenju evropskih dobrih praksi u Bosnu i Hercegovinu i razvoju cirkularne ekonomije.

Globalna kampanja

Međunarodni dan e-otpada obilježava se svake godine 14. oktobra. Pokrenuli su ga WEEE Forum i njegove članice 2018. godine. Inicijativa okuplja sisteme sakupljanja e-otpada, proizvođače, reciklere, trgovce, vlade, lokalne zajednice, univerzitete, nevladine organizacije, škole i potrošače kako bi povećali svijest i potaknuli odgovorno sakupljanje i reciklažu električnih i elektronskih proizvoda.

Organizacije širom svijeta pozvane su da 14. oktobar obilježe akcijama sakupljanja, javnim događajima, školskim aktivnostima, kampanjama na društvenim mrežama, predstavljanjem istraživanja i drugim inicijativama.

U 2025. godini učestvovalo je više od 140 organizacija iz 50 zemalja na šest kontinenata, uz procijenjenih 1,8 milijardi potencijalnih medijskih impresija u 55 zemalja.

O WEEE Forumu

WEEE Forum je međunarodno udruženje organizacija za odgovornost proizvođača koje odgovorno upravljaju sakupljanjem i tretmanom otpadne električne i elektronske opreme. Njegove članice rade na unapređenju sakupljanja e-otpada, reciklaže, povrata resursa i cirkularnosti te promovišu djelotvornu proširenu odgovornost proizvođača za elektroniku.

Kontakt za medije u Bosni i Hercegovini

ZEOS eko-sistem d.o.o.  |  Mahir Bjelonja, koordinator za marketing i projekte  |  mahir.bjelonja@zeos.ba  |  +387 33 846 317  |  www.zeos.ba